Horoskop

Horoskop , (grč. ὥρα: doba + -skop zrijeti,gledati), crtež, obično u obliku zrakasto podijeljenoga kruga ili kvadrata, koji prikazuje stanje na nebeskom svodu u određenom trenutku , a izrađuje se radi astrološkoga proricanja. Površina horoskopa podijeljena je na 12 poljaprema 12 »znakova« zodijaka koji odgovaraju pojedinim razdobljima godine; u pojedina polja ucrtavaju se Sunce, Mjesec i planeti prema njihovu međusobnom položaju (»konjunkciji«, »opoziciji«) i položaju na zodijaku, kako se ti položaji vide sa Zemlje u ono vrijeme (dan i sat određene godine) u koje pada događaj koji se ima astrološki protumačiti: rođenje neke osobe, početak nekog pothvata, rata i sl.

Horoskop se astrološki tumači po vrlo složenim pravilima, a ona se zasnivaju na pretpostavci da pojedina nebeska tijela (kao predstavnici mitoloških božanstava) posve određeno utječu na pojedinca, društvo i prirodu, a da se pojedinačni utjecaji odražavaju na različit način u svezi s međusobnim rasporedom nebeskih tijela (blizini, nasuprotnosti, kutu udaljenosti i sl.) u trenutku koji je na horoskopu opisan.

Izrađivanje horoskopa bilo je vrlo prošireno u starom i srednjem vijeku (osobito od XIV. st.); sastavljači horoskopa za vladare i ostale visoke predstavnike feudalnog društva bili su često i znameniti astronomi (npr. J. Kepler ). Premda znanost ne priznaje astrološke pretpostavke o utjecaju zvijezda na »sudbinu«, astrologija i s njom povezana potražnja horoskopa traju i popularni su sve do danas. Osim horoskopa europskoga podrijetla popularni su dalekoazijski (npr. kineski) i srednjoamerički (npr. aztečki) horoskopi.

Zodijak

Zodijak , (grč. ζῳδιαϰός, od ζῴδιον: životinjica; lik) (životinjski pojas), područje nebeske sfere sa zviježđima kroz koja prolazi ekliptika. Sastoji se od 13 zviježđa (prema granicama zviježđa kako ih je 1930. definirao međunarodni astronomski savez IAU): Ovan, Ribe, Vodenjak, Jarac, Strijelac, Zmijonosac, Škorpion, Vaga, Djevica, Lav, Rak, Blizanci i Bik. Područjem se gibaju Mjesec i planeti te mnogi planetoidi. Najstariji poznati zodijak potječe od babilonskih astronoma iz VII. st. pr. Kr. Zodijak je služio kao prvi koordinatni sustav za bilježenje nebeskih pojava. U zviježđu Ribe nalazi se proljetna točka, a u zviježđu Djevice jesenska točka. U astrologiji je zodijak podijeljen na 12 jednakih dijelova, znakova nazvanih kao zviježđa kroz koja prolazi ekliptika, bez Zmijonosca.