Animirana spiralna galaksija
Osnove kozmologije

Što su galaksije

Galaksija je velika nakupina zvijezda, plinova, prašine i tamne materije koji su međusobno gravitacijski vezani. Procjenjuje se da u vidljivom svemiru postoji oko 2 bilijuna galaksija, a većina njih stara je između 10 i 13,6 milijardi godina. Astronomska promatranja pokazuju da svaka velika galaksija u svom središtu krije supermasivnu crnu rupu čija masa može iznositi od nekoliko milijuna do nekoliko milijardi masa Sunca.

Edwin Hubble je 1926. razvio prvu sustavnu klasifikaciju galaksija, poznatu kao Hubbleova vilice. Prema njoj, galaksije se dijele u tri osnovna tipa: spiralne, koje imaju diskoidni oblik s krakovima u kojima nastaju nove zvijezde; eliptične, glatke i sferične oblika, bez aktivnog nastanka zvijezda; te nepravilne, koje nemaju prepoznatljivu simetriju i najčešće su produkt galaktičkih sudara ili gravitacijskih međudjelovanja.

Spiralne galaksije, posebno one s prečkom poput naše Mliječne staze, smatra se da su dostigle tzv. galaktičku zrelost. Eliptične, pak, nastaju uglavnom spajanjem dviju ili više spiralnih galaksija, a taj je scenarij ključan za razumijevanje budućnosti naše Lokalne skupine.

0 mlrd galaksija u vidl. svemiru
0 milijardi god. starost najstarijih galaksija
0 gl. tipa spiralne, eliptične, nepravilne
~0 mlrd ☀ zvijezda u prosječnoj galaksiji
0 sg max. promjer galaksije (IC 1101)
do 0 mil. ☀ zvijezda u patuljastim galaksijama

Mliječna staza

Struktura · Oblik

Spiralna
struktura

Umjetnička vizualizacija spiralne strukture Mliječne staze Mliječna staza · Spitzer Space Telescope / NASA/JPL-Caltech

Mliječna staza je prečkasta spiralna galaksija s procijenjenim promjerom od oko 87 400 svjetlosnih godina i debljinom spiralnih krakova od svega oko 1 000 svjetlosnih godina. Njezina spiralna struktura dominirana je dvama glavnim krakovima koji polaze s krajeva središnjeg štapa: krakovima Scutum-Centaurus i Perseus. Dva manja, sekundarna kraka su Norma i Sagittarius. Sunce se nalazi u manjem ogranku zvanom Orionov ogranak, otprilike 25 000 svjetlosnih godina od galaktičkog središta. Jedan orbit Sunca oko centra traje oko 250 milijuna godina.

~87 400 sg Promjer diska
~1 000 sg Debljina krakova
~25 000 sg Udaljenost Sunca
~250 mil. g. Orbitalni period
Središte · Crna rupa

Sagittarius
A*

Prva fotografija Sagittarius A*, Event Horizon Telescope 2022 Sgr A* · Event Horizon Telescope Collaboration, 2022.

U središtu Mliječne staze, udaljenom oko 25 000 svjetlosnih godina od Sunca, nalazi se Sagittarius A*, supermasivna crna rupa mase oko 4 milijuna Sunčevih masa. Prva fotografija Sgr A* objavljena je 2022. od strane suradnje Event Horizon Telescope. Zvijezde na rubovima galaksije kruže gotovo jednakim brzinama kao i zvijezde bliže centru, što je ključni dokaz prisutnosti golemog haloa tamne materije koji se prostire do skoro 2 milijuna svjetlosnih godina.

~4 mil. M☉ Masa Sgr A*
~25 000 sg Udaljenost od Sunca
2022. Prva snimka EHT
~2 mil. sg Halo tamne materije
Zvijezde · Tamna materija

Zvijezde
i tamna materija

Globularni skup zvijezda u halou Mliječne staze Globularni skup · NASA/ESA Hubble Space Telescope

Procjene broja zvijezda u Mliječnoj stazi kreću se između 100 i 400 milijardi, ovisno o pretpostavljenoj prosječnoj masi zvijezde. Disk sadrži mlađe zvijezde populacije I bogate metalima, dok galaktički halo krije stare zvijezde populacije II i više od 150 globularnih skupova. Rotacijska krivulja pokazuje da tamna materija čini oko 85% ukupne mase galaksije; ne emitira niti odražava elektromagnetsko zračenje, ali njezin gravitacijski otisak jasno mjerimo.

100 – 400 mlrd Procjene zvijezda
150+ Globularnih skupova
~85% Udio tamne materije
~13,6 mlrd g. Starost galaksije

Lokalna skupina i kozmički susjedi

Lokalna skupina galaksija Lokalna skupina · NASA/ESA Hubble
Galaktičko susjedstvo 134+

Lokalna skupina

Mliječna staza pripada Lokalnoj skupini, gravitacijski vezanoj skupini galaksija koja obuhvaća najmanje 134 poznata člana unutar promjera od oko 17 milijuna svjetlosnih godina. Dva dominantna člana su Mliječna staza i Andromedin galaksija (M31), a treća po veličini je spiralna Trokutna galaksija (M33).

Ostatak čine pretežno patuljaste galaksije: Veliki Magellanov oblak (160 000 sg), Mali Magellanov oblak i niz sfernih patuljastih galaksija. Lokalna skupina je dio Virgo superjate, koja je pak dio Laniakea superjate s oko 100 000 galaksija.

Promjer 17 mil. sg
Ukupna masa 2 × 10¹² M☉
Sateliti Mliječne staze ~50+
Superjata Laniakea
Andromedin galaksija M31 Andromeda M31 · NASA/ESA Hubble Space Telescope
Budućnost Lokalne skupine ~50%

Susret s Andromedom

Andromedin galaksija (M31) kruži prema Mliječnoj stazi brzinom od oko 110 km/s. Nova istraživanja iz 2025. u časopisu Nature Astronomy, temeljena na podacima Hubble i Gaia teleskopa i 100 000 Monte Carlo simulacija, pokazuju da je vjerojatnost izravnog sudara tek oko 50%.

Na ishod utječe Veliki Magellanov oblak koji skreće Mliječnu stazu od Andromedine putanje. U slučaju sudara nastala bi galaksija nazvana Milkomeda, vjerojatno golem eliptičan sustav, no zvijezde su toliko udaljene da gotovo nijedna nebi doživjela direktan sudar.

Udaljenost 2,5 mil. sg
Brzina približavanja 110 km/s
Do eventualnog susreta 4–5 mlrd g.
Vjerojatnost sudara ~50%
Mliječna staza Naša galaksija
~87 400 sg ~300 mlrd Sgr A* (~4 mil. M☉) ~10¹² M☉ Prečkasta spiralna (SBbc)
vs
Promjer Broj zvijezda Centralna crna rupa Masa galaksije Tip galaksije
Andromeda M31, NGC 224
~220 000 sg ~1 bilijun M31* (~100 mil. M☉) ~10¹² M☉ Spiralna s prečkom (SAb)