Općina Dobrinj bogata je vrijednim tragovima prošlosti koji svjedoče o njezinoj dugoj tradiciji i kulturi. Posebno se ističe srednjovjekovna jezgra Dobrinja s uskim, kamenim uličicama te župna crkva sv. Stjepana iz 12. stoljeća, koja čuva dragocjeno glagoljaško naslijeđe ovoga kraja. U mjesnom muzeju mogu se razgledati etnografski predmeti, stari dokumenti i rukotvorine koji dočaravaju život otočana nekada i danas, dok razne kulturne manifestacije tijekom godine dodatno obogaćuju i čuvaju jedinstvenu baštinu općine Dobrinj.
Gabonjin
Veliki zaljubljenik u glagoljicu Svetko Ušalj iz Gabonjina je na stazi dugoj oko 200 m. koja vodi do crkve sv. Petra na brdu uklesao u kamenu sva 37 glagoljska slova i neke rečenice iz starih zapisa i tako je 2001. godine nastao Put glagoljaša sv. Petra.
Šilo
Odlučite li posjetiti Šilo nećete moći odoljeti lijepom pogledu na okolna mjesta koji se pruža s vrha klifova gdje se nekada nalazila bizantska utvrda. Utvrda potječe iz 6. stoljeća, a služila je kao vidikovac za nadzor pomorskog prometa kako bi se zaštitile bizantske brodice.
U blizini Dobrinja
Napušteno selo Dolova nalazi se između Krasa i Dobrinja, a prvi se put spominje još 1780. g. Ime je dobilo po dolu u kojem je smješteno. Selo je obraslo u gustu šumu, a tu možete vidjeti ostatke kamenih kuća, vrtova i pašnjaka. Iako je potpuno napušteno 70-tih godina 20. stoljeća, Dolova se još službeno vodi kao naselje u općini Dobrinj.
Sveti Vid Dobrinjski
Nedaleko Dobrinja, u mjestu Sv. Vid, nalazi se istoimena crkva s lijepim kamenim zvonikom. U darovnici „slavnog Dragoslava" datiranoj 1. siječnja 1100., govori se o gradnji i mjestu ove crkve u odnosu na Dobrinj i Vrbnik. Time su ta mjesta prvi put ostavila trag u pisanoj povijesti upravo zahvaljujući sv. Vidu.
Soline
Drva širine 30 cm slagala su se izmedu dva kamena stupa, međusobno udaljena 1m i u visinu 1 m. Tako izmjerena drva odavdje su se brodom odvozila i prodavala u Crikvenici, Rijeci, Veneciji i drugim mjestima. Drvima se značajno trgovalo do 1950. godine, a zadnjih 30 godina ovaj je posao u potpunosti prestao.
Dobrinj
Župna crkva sv. Stjepana spada u starije kapitulske crkve, o čemu svjedoči glagoljska listina iz 1100. koja ju spominje. Crkvu je 1512. posvetio krčki biskup Dunat a Turre. Do danas je sačuvana u bitno promijenjenom obliku, u 16. stoljeću je proširena, a početkom 17. stoljeća na staro svetište dodan je zakašnjeli gotički izračaj, čime se bitno izmijenila prvobitna arhitektonska forma. Nedaleko od župne crkve, na mjestu staroga groblja, na platou ispred crkve sv. Trojice, uzdiže se zvonik. Podignut je 20-ih godina 18. stoljeća, a njegov je graditelj majstor Pilepić.
Dobrinj
U samom centru Dobrinja, na trgu, nalazi se crkva sv. Trojice (pučkog naziva sv. Antun). Izvori je spominju već 1480. godine. Danas je od crkve ostala sačuvana jednobrodna longitudinalna građevina sa svetištem na jugoistoku. Iako je crkva od 15. stoljeća prošla kroz niz preinaka, na njoj se do danas jasno prepoznaju ranija razdoblja.
Klimno
Crkva sv. Klementa u Klimnu u izvorima se spominje još 1381. kao vlasništvo obitelji Malatestinić iz Solina. Uz crkvu se u 16. stoljeću veže bratovština sv. Klementa. Crkva dijeli sudbinu drugih sakralnih zdanja na otoku pa je u vrijeme francuske okupacije bila desakralizirana, a potom je 20-ih godina 19. stoljeća Monarhija daje puku na uporabu za vjerske potrebe. Crkva je tada i stotinu godina poslije, 1926., bila višestruko obnovljena.
Šilo
Zahvaljujući Krčkom parobrodarskom društvu, osnovanom u Šilu 1905. godine, ustalila se djelatnost prevoženja pijeska („mela“) iz Šila do Rijeke, Crikvenice, Opatije itd. A prijevozu je prethodilo mukotrpno iskopavanje pijeska iz „Kave“ (između Šila i Polja), zatim prijevoz zaprežnim kolima do rive u Šilu, a potom iskrcaj pijeska na tzv. „place“, odakle bi se opet pijesak ukrcavalo na brodove.