Destinacije

Općina Dobrinj, smještena na sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, idealno je odredište za one koji traže autentičan otočni ugođaj. Srednjovjekovni gradić Dobrinj, sa svojim labirintom kamenih uličica i povijesnih znamenitosti, pruža jedinstveni doživljaj tradicije i kulture. Uz slikovite krajolike, brojne šetnice, biciklističke staze te gostoljubive domaćine, ovdje se može uživati u opuštenom odmoru ili pak otkriti bogatstvo običaja i manifestacija koje čuvaju stoljetno naslijeđe. Zahvaljujući spojem prirodnih ljepota i kulturne baštine, Dobrinj je neizostavno mjesto za istinske zaljubljenike u autentične otočne destinacije.

S geografskog aspekta, područje općine Dobrinj može se razdijeliti na tri glavne cjeline: samo naselje Dobrinj, koje čini središte i zasebnu cjelinu, zatim priobalna mjesta (Šilo, Klimno, Čižići, Soline i Rudine) te ostala mjesta (Polje, Žestilac, Sveti Vid, Gostinjac, Hlapa, Županje, Kras, Gabonjin, Sveti Ivan, Rasopasno, Sužan, Tribulje i Klanice).

Prije nekoliko desetljeća u skupinu zaobalnih naselja ubrajalo se i Dolovo, danas napušteno selo između Dobrinja i Krasa.

Posebna odlika općine Dobrinj je široka raspršenost naselja, koja su ipak međusobno povezana čvrstim prostornim i kulturnim vezama, što ovaj kraj čini jedinstvenim u odnosu na ostala područja otoka Krka.

Tragovi postojanja i života na ovom području sežu u prapovijesno doba, a o tome svjedoče različiti toponimi i očuvani materijalni dokazi. Najraniji pisani zapis o Dobrinju i njegovoj povijesti veže se uz obližnje selo Sveti Vid i 1100. godinu, kad je imućni Dragoslav, nazivan i “slavni”, darovao župnoj crkvi svetog Stjepana novopodignutu crkvicu posvećenu kršćanskom mučeniku svetom Vidu. Time je Dobrinj, slikovito rečeno, dobio “krsni list”, a ujedno je nekoć bezimeno seoce steklo svoje ime te zabilježeno mjesto u povijesti.

Uz pisane dokumente, legende i usmeno prenošene priče dodatno oslikavaju događaje i nedaće ovoga kraja, osobito one koje su snažno pogodile sam Dobrinj. Ipak, njegovi su stanovnici uspjeli sačuvati brojne vrijedne spomenike kulture, među kojima su i glagoljski rukopisi, kao i “čokavica” - posebna varijanta čakavskog narječja svojstvena upravo ovome podneblju.

Stoljeća su prolazila, a s njima su se mijenjali gospodari, državni sustavi i jezici. Međutim, srž identiteta ostala je čvrsta i neizmijenjena, što ovaj kraj opravdano svrstava među istaknute kolijevke hrvatske kulture i pismenosti.

⇧
Ova stranica koristi kolačiće kako bi vam pružila bolje korisničko iskustvo.