Općina Dobrinj, smještena na sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, idealno je odredište za one koji traže autentičan otočni ugođaj. Srednjovjekovni gradić Dobrinj, sa svojim labirintom kamenih uličica i povijesnih znamenitosti, pruža jedinstveni doživljaj tradicije i kulture. Uz slikovite krajolike, brojne šetnice, biciklističke staze te gostoljubive domaćine, ovdje se može uživati u opuštenom odmoru ili pak otkriti bogatstvo običaja i manifestacija koje čuvaju stoljetno naslijeđe. Zahvaljujući spojem prirodnih ljepota i kulturne baštine, Dobrinj je neizostavno mjesto za istinske zaljubljenike u autentične otočne destinacije.
S geografskog aspekta, područje općine Dobrinj može se razdijeliti na tri glavne cjeline: samo naselje Dobrinj, koje čini središte i zasebnu cjelinu, zatim priobalna mjesta (Šilo, Klimno, Čižići, Soline i Rudine) te ostala mjesta (Polje, Žestilac, Sveti Vid, Gostinjac, Hlapa, Županje, Kras, Gabonjin, Sveti Ivan, Rasopasno, Sužan, Tribulje i Klanice).
Prije nekoliko desetljeća u skupinu zaobalnih naselja ubrajalo se i Dolovo, danas napušteno selo između Dobrinja i Krasa.
Posebna odlika općine Dobrinj je široka raspršenost naselja, koja su ipak međusobno povezana čvrstim prostornim i kulturnim vezama, što ovaj kraj čini jedinstvenim u odnosu na ostala područja otoka Krka.
Tragovi postojanja i života na ovom području sežu u prapovijesno doba, a o tome svjedoče različiti toponimi i očuvani materijalni dokazi. Najraniji pisani zapis o Dobrinju i njegovoj povijesti veže se uz obližnje selo Sveti Vid i 1100. godinu, kad je imućni Dragoslav, nazivan i “slavni”, darovao župnoj crkvi svetog Stjepana novopodignutu crkvicu posvećenu kršćanskom mučeniku svetom Vidu. Time je Dobrinj, slikovito rečeno, dobio “krsni list”, a ujedno je nekoć bezimeno seoce steklo svoje ime te zabilježeno mjesto u povijesti.
Uz pisane dokumente, legende i usmeno prenošene priče dodatno oslikavaju događaje i nedaće ovoga kraja, osobito one koje su snažno pogodile sam Dobrinj. Ipak, njegovi su stanovnici uspjeli sačuvati brojne vrijedne spomenike kulture, među kojima su i glagoljski rukopisi, kao i “čokavica” - posebna varijanta čakavskog narječja svojstvena upravo ovome podneblju.
Stoljeća su prolazila, a s njima su se mijenjali gospodari, državni sustavi i jezici. Međutim, srž identiteta ostala je čvrsta i neizmijenjena, što ovaj kraj opravdano svrstava među istaknute kolijevke hrvatske kulture i pismenosti.
Sedmica, broj koji neki nazivaju sretnim, a drugi potpuno suprotnim, odigrala je zapaženu ulogu u povijesti otoka Krka. Hrvati su se ovdje naselili u 7. stoljeću, gusari su ga napadali točno sedam puta, a posljednji krčki knez, Ivan iz loze Frankopana, bio je sedmi u svojoj dinastiji.
Danas je Krk podijeljen na sedam jedinica lokalne samouprave, među kojima se ističe Općina Dobrinj. Ni samo središte Dobrinja nije izbjeglo „čaroliju“ broja sedam: legenda kaže da je tek iz sedmog pokušaja dobilo ime. Nekoć bezimeni „bijeli grad usred otoka” navodno je svojim gostoprimstvom dirnuo skupinu pohlepnih putnika do te mjere da su, umjesto s plijenom, otišli s uvjerenjem da „ovdje žive samo dobri ljudi“.
Poseban uvid u geografski položaj Dobrinja nudi stih iz lokalne, neslužbene himne, koji ga opisuje kao gradić na sredini otoka do kojeg se stiže prelaskom preko potoka. Tko tako kroči u Dobrinj, simbolično se vraća u 1100. godinu - vrijeme prvog pisanog spomena ovoga kraja, zabilježenog u Dragoslavovoj Listini, „krsnom listu“ Dobrinja i Dobrinjštine. No, tragovi prošlosti sežu i dublje: očuvani stari dio grada, s izvorno obrambenim rasporedom, te središnji trg Place, okružen stoljetnim platanama, i danas prkose vremenu.
Uz bogatu povijest, vrijedi spomenuti i park Jardin, poznat i po tome što je njegova tiha staza ugostila proslavljenog književnika Ivu Andrića, još jednog putnika koji je ovdje ostavio trag.
Premda je Dobrinj stoljećima bio administrativno i kulturno središte ovoga kraja, upravo se u jednom od novijih otočnih naselja nalazi žarište turističke ponude. Riječ je o Šilu, čije je ime, prema tumačenju jezikoslovaca, povezano s morskim rtom ili stijenom, što odražava usku vezu mjesta s morem i pomorskom tradicijom.
Turizam ovdje ima dugu povijest - od 1928. godine, kada je osnovano Društvo Šilo, pa sve do 12. travnja 1959., kada je s ovdašnje luke isplovila “Bodulka”, prvi trajekt na tom dijelu Jadrana. Ta je prva trajektna linija, Šilo - Crikvenica, otvorila novo razdoblje u razvoju i Šila i sjevernog Jadrana. No, temelji pomorskog prometa postavljeni su znatno ranije: već početkom 1905. u Šilu je osnovano “Krčko parobrodarsko društvo”, prvo takvo na otoku Krku. Ubrzo je kupljen parobrod “Dinko Vitezić” koji je, početkom lipnja iste godine, krenuo ploviti prema Crikvenici, pripremajući tako put budućoj trajektnoj vezi.
Klimno se ubraja među važnija turistička središta dobrinjskog kraja, a prepoznatljivo je po crkvici svetog Klementa, koju krasi vrijedna barokna oltarna pala - zaštićeni spomenik kulture u Hrvatskoj. Iako malena i gotovo nalik kapeli, crkvica privlači pozornost posjetitelja iz šire regije. U njenoj neposrednoj blizini ističe se sidro kao simbol jedne od najstarijih brodogradilišta na otoku Krku, osnovanog upravo u Klimnu. Na taj se način naglašava snažna povezanost mjesta s morem i brodarstvom, koja i danas definira lokalni identitet. Uz očuvanu povijesnu baštinu, u okolici se nalaze i ugodne plaže poput obližnje Meline, poznate po ljekovitom mulju i plitkom moru, što Klimno čini privlačnom destinacijom za one koji traže i mir i autentičnost.
Soline se nalaze u pitomoj uvali na sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, a povijest im je usko povezana s vađenjem i proizvodnjom soli, po čemu su i dobile ime. Danas je ovo mjesto sastavni dio Općine Dobrinj te omiljeno odredište za miran odmor, posebice zahvaljujući plitkom i toplom moru pogodno za kupanje i igre u vodi. Poseban doživljaj pruža ljekoviti mulj, koji se tradicionalno koristi u terapeutske svrhe, privlačeći brojne posjetitelje u potrazi za prirodnim načinima opuštanja i poboljšanja zdravlja.
Osim morskih radosti, Soline nude i ugodne šetnice koje se protežu duž obale i spajaju susjedna mjesta, otkrivajući slikoviti primorski krajobraz. Zahvaljujući spoju prirodnih bogatstava i nenametljive turističke ponude, Soline su istovremeno očuvale svoju autentičnost i postale jedno od prepoznatljivih ljetnih odredišta na otoku Krku.
Stranim je posjetiteljima često izazov izgovoriti ime Čižići, no usvojiti način života ovog mirnog priobalnog mjesta nimalo nije teško. Mnogi mu se vraćaju iz godine u godinu, a neki su ga izabrali i kao stalnu adresu, privučeni prirodnim ljepotama te bliskom povezanošću mještana. Podrijetlo samog naziva i dalje je isprepleteno s raznim predajama, ali razlozi turističke privlačnosti ovog kraja već su odavno otkriveni - od ugodne klime i čistog mora do opuštene otočne atmosfere koja osvaja na prvi pogled.
Ruralni predjeli Dobrinjštine pružaju autentičan uvid u nekadašnji način života ovoga kraja. Odaberete li privatni smještaj u Sužanu, Tribuljama, Klanicama, Gabonjinu, Krasu, Rasopasnom, Svetom Ivanu ili Polju, jutra će vam započinjati pjesmom pijetlova, a tijekom dana moći ćete promatrati ili se čak uključiti u tradicijske seoske poslove. Ugodne ljetne večeri često prolaze uz prijateljska natjecanja u boćanju, čašu domaćeg vina i srdačno druženje - jezične barijere pritom rijetko predstavljaju prepreku.
Korak u prošlost možete doslovno napraviti posjetom “Parku i stazi glagoljice” u Gabonjinu, jedinstvenom projektu kojim se obilježavaju počeci hrvatske pismenosti. Pritom ćete na svakom koraku primijetiti tragove višestoljetnog suživota čovjeka i prirode, posebno vidljive kroz tradicionalnu pučku arhitekturu. Tu se ističu gromače ili grumače, u standardnom jeziku poznate kao suhozidi - nenametljivi, a ipak dojmljivi čuvari kulturne baštine koji krase krajolik zaobalja. Ako pritom poželite još dublje upoznati lokalne običaje, svakako kušajte domaće proizvode i uključite se u razne seoske manifestacije koje slave duh i tradiciju ovoga kraja.