FILOZOFIJA HEAVY METAL ZVUKA

U fizikalnom smislu zvuk je titraj određene frekvencije. Ljudsko uho ima opseg čujnosti od 60 do 16 000 Hz što znači isto toliko titraja u jednoj sekundi. Svaki titraj je promjena iz negativnog u pozitivan naponski oblik koji je identičan sinusoidi. Pošto je zvuk prirodna fizikalna veličina, sinusoida je potpuno pravilnog oblike što znači da je gornja i donja polovica identična s proporcionalno opadajućim vrhivima signala prema nultoj točki. Svaki glazbeni instrument sastoji se od određene frekvencije i spektra harmoničkih frekvencija. Harmoničke frekvencije su višekratnici osnovne frekvencije tona. Npr. prvi i referentni ton na trećoj oktavi glazbene ljestvice je ton A čija frekvencija iznosi 440 Hz. Oktava četiri, isti ton, iznosi 880 Hz i tako redom. Na ovaj ton štimaju se svi glazbeni instrumenti. Primjer sinusnog oblika napona zvuka vidljiv je na slici.

sinusni oblik

Glavno obilježje HEAVY METAL glazbe je nastalo sasvim slučajno i to prema legendama na jednoj "svirci" kada je jedan muzičar pojačavši previše ulaz u gitarskom pojačalu dobio izobličen zvuk. Prema tumačenju samog naziva pojave koja se dogodila, nastalo je nelinearno izobličenje(eng.distortion). Uvidjevši da se radi o neobičnom efektu analizom na spektogramu došlo se do izmjerenog napona zvuka koji ima odrezane gornje vrhove sinusoida. Za postizanje takvog efekta u naravi nije bila potrebita nikakava velika mudrost, već samo prepojačan ulazni signal gitarskog instrumenta na pojačalu. Obzirom da je krajem 60-tih nastala HEAVY METAL glazba, tada ni elektronika nije bila toliko razvijena, stoga bilo kakvi efekti koji se danas koriste u sintetiziranju zvuka(eng.sample, sampliranje) nisu bili mogući. Dakle ovaj efekt, postao je prepoznatljiv i potpuno drugačiji od svih dosadašnjih vrsta muziciranja. U glazbenim pojmovima najćešće se koristio izraz uz distorziju FUZZ efekt. Riječ je o istom zvuku odnosno efektu. Sam zvuk izuzetno je hrapave boje i daje prividni dojam odnosno asocijaciju na struganje metala što je često poistovjećivalo ovakvu glazbu sa industrijskim strojevima, no to je prihvaćeno kao dio umjetnosti jer poznato je iz povijesti HEAVY METAL glazbe da su njeni stvaratelji bili vrhunski gitaristi. Pravi umjetnici i eksperti instrumenta na kojem su svirali. Prikaz valnog oblika signala, nalazi se na slici ispod.

distorziran signal

Kršćanski metal

Kršćanski metal ili white metal je naziv za heavy metal glazbu sa kršćanskom porukom. Neki glazbeni kritičari kršćanski metal dijele na dvije grane, na white metal i na unblack metal. Kršćanski metal sastavi postoje u svim podžanrovima heavy metala, te su im jedina međusobna poveznica tekstovi s kršćanskom tematikom. Prvim takvim sastavima smatraju se američki Resurection Band te švedski Jerusalem. Veću popularnost je 1980-ih stekao Stryper, 1990-ih sastavi Torniquet i Mortification, dok se predvodnicima u prvom desetljeću 21. stoljeća smatraju metalcore sastavi Underoath, Demon Hunter, As I Lay Dying i Norma Jean. Unblack metal ili kršćanski black metal je naziv za black metal glazbu sa tekstovima koji promiču kršćanstvo. Izvođači takve glazbe smatraju se kontroverznim, budući da su black metal pioniri, posebice iz drugog vala izražavali antikršćanske stavove, a također i zbog toga što je kršćanstvo potpuno u suprotnosti sa mračnom prirodom black metala, te individualističkih i mizantropskih ideala mnogih sastava. Prvim takvim sastavima smatraju se australski Horde, te norveški Antestor. Unblack metal se od black metala razlikuje isključivo po tekstovima. Dok su u početku, sastavi poput Hordea eksplicitno napadali sotonizam, krajem 1990-ih počinju pisati filozofske i ideloške tekstove o preobraćenju, spasenju, borbi s vjerom, te s citatima iz Biblije. Mnogi glazbenici i glazbeni kritičari imaju različita mišljenja o odvajanju kršćanskog i ne-kršćanskog black metala. Dok su prvi sastavi poput Hordea i Antestora odbijali da se njihovu glazbu zove black metal, jer su smatrali da je čvrsto povezan sa sotonizmom, mnogi trenutačno aktivni kršćanski black metal sastavi ne vide smisao u odvajanju, jer smatraju da je black metal od ideološkog pokreta postao čisto glazbeni žanr.. S druge strane, mnogi glazbenici s black metal scene smatraju kršćanski black metal paradoksalnim. Tako su u britanskom dokumentarcu iz 2007. Murder Music: A History of Black Metal svi intervjuirani glazbenici izjavili kako black metal ne može biti kršćanski, dok je Mathew Kelly iz sastava Dehumanation izjavio: "Vidim veliku razliku između ta dva smjera. Jedno je o individualnosti, a drugo o podavanju gospodaru".

Riječki kršćanski metal bend EffaTha