Utjecaj torpeda na svijetsku mornaricu

Iako danas o njemu ne govori nitko osim vojnih stručnjaka i povijesničara, torpedo je jedan od najutjecajnijih izuma u povijesti pomorstva i ratova na moru.

Sve do nastanka torpeda, u pomorskim sukobima vrijedilo je jedno osnovno pravilo; veliki brodovi bore se s velikim brodovima, mali s malima. Da bi pobijedio protivnikov veliki brod, moraš i ti imati jedan takav. Da bi pobjedio protivnikovu flotu, i ti moraš imati takvu flotu. A budući da veliki i snažni ratni brod stoji mnogo novaca, gradi se dugo vremena, i zahtijeva veliku i dobro obučenu posadu, samo su si najveće i najbogatije zemlje mogle priuštiti takve flote. Manje i siromašnije zemlje su bile u mnogo slabijem položaju, jer si takve flote nisu mogle priuštiti.

Toga je itekako bio svjestan Ivan Lupis kada je smišljao svoj izum. „Spasioc obale“, prethodnik današnjeg torpeda, trebao je biti jednostavan i jeftin način kojim bi se austrijska, odnosno hrvatska, strana jadrana mogla braniti od napada Talijana. Samo nekoliko godina prije, Talijani su pokušali osvojiti otok Vis, gdje je u žestokoj bitci austrijska flota, iako manja i slabija, porazila talijansku. Ali, ta je pobjeda velikim dijelom bila uzrokovana kvalitetom zapovjednika i posada austrijske, odnosno nekvalitetom zapovjednika i posada talijanske flote. Talijani su uvijek na flotu trošili mnogo više novaca od Austrije, i ako bi se dobro pripremili, mogli su vrlo lako opet postati velika prijetnja.

Torpedo je tu priču promjenilo. Jedan pogodak dobro usmjerenog torpeda mogao je biti dovoljan da potopi, ili barem za dulje vrijeme iz borbe izbaci, i najveći protivnički ratni brod. A cijena jednog torpeda, iako je ono uvijek bilo skupi visokotehnološki proizvod, je uvijek bila zanemariva u odnosu na cijenu jednog velikog ratnog broda. Uz to, torpeda su uvijek bila dovoljno malena da su mogla biti postavljena na malene, brze, okretne i jeftine ratne brodove. Naoružan torpedima, brod od 20ak metara nije bespomoćna orahova ljuska, nego opasan protivnik brodu deset puta većem od sebe. Sa pojavom torpeda, i mornarice manjih i sormašnijih zemalja su dobile „zube“. Austrija je mogla, gradnjom većeg broja malih brodova naoružanih torpedima, znatno pojačati svoju mornaricu i time smanjiti vjerojatnost ponovnog talijanskog napada. I zaista, Talijani su se tek u I. svjetskom ratu ponovo usudili napasti našu obalu.

Torpedo je također omogućilo upotrebu podmornice kao oružja. Zaronjena, podmornica može ispaliti torpedo na protivnika bez da ju je protivnik vidio. Često su puta ciljevi podmornica shvatili da su napadnuti tek kada su ih torpeda pogodila.

U drugoj polovici 19. stoljeća, u doba kada je riječki Lupis-Whitehead torpedo bio na vrhuncu tehnologije i popularnosti, torpedima naoružani brodovi i podmornice bili su smatrani idealnim oružjima slabijih mornarica, kojima su se one mogle suprotstaviti napadima jačih. Čak je i mornaricu jedne Francuske, koja nikako nije bila slaba, zahvatila jedna vrsta „torpedomanije“ jer su Francuzi, u velikom broju malih i jeftinih brodova i podmornica naoružanih torpedima vidjeli idealan „protuotrov“ za tada najmoćniju englesku mornaricu.

Kao i Rijeka u kojoj je nastalo, i torpedo je u burnoj povijesti 20. stoljeća koje je usljedilo doživjelo mnoge promjene, te je velikim dijelom nadomješteno ili u potpunosti zamjenjeno upotrebom raketa. Ali još i danas ono predstavlja važno oružje brodova i podmornica, koje i malima i slabima daje šansu da se obrane od velikih i jakih, baš kao što je Ivan Lupis sa svojim „spasiocem obale“ i želio.

Za povratak klikni ovdje.