Slika glavnog krčkog trga Vela Placa

Vela Placa

Glavni krčki trg Vela placa ili Platea magna prvi put se spominje 1263. godine. U srednjem vijeku tu se nalazila gradska vijećnica i sudnica, a u doba renesanse ovdje se i trgovalo. Prepoznatljivi uresi Vele place su četvrtasta kula (Torrion) iz 15. i šesterostrani zdenac iz 16. st. Ispod trga je vrijedno arheološko nalazište s najstarijim dijelom gradskih bedema iz 4. i 3. st. pr. Kr. Na trgu možete vidjeti i natpis Splendidissima civitatis Curictarum (Presjajni grad Krčana), prvi pisani dokaz o postojanju grada Krka, pronađen na antičkom nadgrobnom kamenu iz 4. st.

Slika raspela na brežuljku Fumak u blizini Malinske

Raspelo na brežuljku Fumak

Ovaj je veliki križ, kao zavjet dao na vlastitom zemljištu postaviti Petar Trp, povratnik iz Australije, uoči 2000. godine. Od hrastova je drva, na visokom kamenom postamentu. Križ je podignut u znak zahvale za oporavak od stradanja na radu. Visina drvene grede je 6,60 metara, a dužina poprečne grede je 3,5 metra. S brončanim korpusom težine 840 kilograma najteže je i najveće drveno raspelo u Europi, djelo Pavla Hudeka iz Marije Bistrice. Oko križa izrađen je križni put od kamena. Mistična i smirena lokacija na uzvisini sa prekrasnim pogledom čini ovo mjesto molitve, odmora i meditacije.

Slika krčkog kaštela

Krčki Kaštel

Frankopanski je kaštel jedan od najvećih povijesnih svjedočanstava naseljenosti Krka. S mirnog, prostranog trga Kamplin danas se kreće u obilazak kaštela: autentičnih kamenih prolaza starih devet stotina godina, koji su djelomično obnovljeni i pretvoreni u izložbene prostore, a djelomično prepušteni uslojavanju koje je svako vrijeme i svaka generacija upisivala u nj. Danas se cijelo zdanje može razgledati šetajući po zidinama, obilazeći katove triju kula i promatrajući prostranu unutrašnjost kaštela. Frankopanski je kaštel dugotrajno gradila krčka plemićka obitelj Frankopani, između 12. i 15. stoljeća, sa svrhom obrane grada, da bi se unutar njegovih zidina mogli skloniti i vojnici i građani u slučaju napada.

Slika samostana svete Marije Magdalene u Portu

Samostan svete Marije Magdalene u Portu

Samostan sv. Marije Magdalene u Portu, župa Dubašnica na otoku Krku, osnovan je 1480. godine. Današnji samostan i crkvica izgrađeni su u prvoj polovini 16. stoljeća u kasnogotičkom stilu. U bivšoj konobi i tošu (prostor za mljevenje maslina) uređen je samostanski muzej, u kojem se čuvaju umjetnički i uporabni predmeti koji su se tijekom stoljeća skupili u crkvi i samostanu. Redovnici ovoga samostana okupljaju u svojoj crkvi vjernike iz sela Porta i Vantačića te tako pomažu župniku Dubašnice, a pomažu i drugim župama po otoku Krku. Tijekom svoje povijesti Provincija franjevaca trećoredaca imala je mnogo svećenika baš iz župe Dubašnica, u kojoj se nalazi i ovaj samostan.

Slika beach bara Mocca u Jertu na Krku

Beach bar Mocca

Savršeno iskustvo opuštanja i roštiljanja u Mocca baru je nešto u čemu možete uživati i raditi iznova i iznova. Uživajte u svim vrstama koktela i osvježenja, kao i u lijepoj kuhinji u nijansama otočke šume koja dodiruje obalu. Osoblje, prekrasni mladi ljudi koji uživaju u poslu, stalno nasmijani, komuniciraju jedni s drugima... ima za vidjeti dok plešu u hladovini ovog malog raja.

Slika konobe Pizzerija Marija na otoku Krku

Konoba Pizzerija Marija

Ovaj restoran je skriveni dragulj. Vlasnik je konobar, jako dobro govori nekoliko jezika, a njegova supruga kuha jela. Ne očekujte veliki izbor jela i vina, ali budite sigurni da će vam se svidjeti što god odaberete. Vrlo veliki plus što imaju dječji kutak s igračkama za zabavu djece. Sve u svemu fantastičan restoran.

Slika Caffe bara Conik

Caffe bar Conik

Caffe bar je obično neformalno mjesto koje nudi neformalna jela i piće. Fokus je na kavi ili čaju. Poznat je još i pod nazivom kavana ili bistro. Vrsta hrane koja se poslužuje proizlazi od slatkog do sendviča i ostalih toplih obroka za užinu.

Slika Kvarnerskih otoka

Kvarnerski otoci

Stisnuti između Istre i kopna, koje se brzo penje u planine Gorskog kotara, kvarnerski otoci danas su poznato turističko područje, ali i iznimna prirodna pozornica. Krk je odmah iza Cresa, koji je tek za koji hektar naš najveći otok, a zbog blizine kopna, davno je naseljen i izmijenjen. Jugoistočna strana mu je strma, a obala visoka i do 400 metara ruši se u more. Ostale strane su blaže i niže s mnogo uvala. Cres je izdužen u smjeru sjever-jug, dug je 66 kilometara, u najširem dijelu širok 12 kilometara, a u najužem tek 2 kilometra. Na njega se nastavlja vrlo razveden otok Lošinj, odijeljen sa samo nekoliko metara umjetno prokopanog kanala u mjestu Osoru.

Vrh Obzova

Obzova je najviši vrh na otoku Krku. Kao i cijelo visinsko područje oko njega, on je potpuno kamenit. Zanimljive su velike lokve u blizini vrha koje su služile za napajanje stoke. Osim Obzove, na otoku je još mnogo zanimljivih planinarskih odredišta koja omogućuju raznovrsne lakše i teže planinarske izlete. Treba znati da je na otoku Krku, osim putova obilježenih planinarskim markacijama, dio starih putova obilježen i turističkim markacijama i putokazima u raznim bojama.