Kako početi?
Počnite s hodanjem. Svi se od samog početka žele osjećati ugodno i uspješno. Počnite s tridesetminutnim hodanjem. Hodajte tako dok vam to ne postane odviše lagano.
Brzo hodanje. Kada vam normalno hodanje postane odviše lagano, hodajte brzo tridesetak minuta i svakih 5-8 minuta provjeravajte otkucaje bila. Ako vam bilo otkucava ispod predviđenog broja otkucaja (70 % povišen broj otkucaja), malo ubrzajte. Mnogi ljudi neće htjeti ili neće imati potrebu napredovati dalje od ovog stupnja, uz uvjet da im broj otkucaja srca bude uvijek za 70 % viši od uobičajenoga.
Ubacivanje kratkih trčećih dionica. Kada vam brzo hodanje postane prelagano i kada budete željeli ubrzati tempo, u svoju šetnju ubacite 3-4 kratka, lagana trčanja, svako duljine pedesetak metara. Ugrijte se laganim hodanjem, zatim malo brzo hodajte i onda, kada se budete osjećali spremnima, trčite kratke dionice.
Povećanje trčećih dionica po želji. Kako se budete osjećali snažnijima, tako povećavajte dužinu pretrčanih dionica, ali uvijek izbjegavajte pretjerano naprezanje. Na kraju ćete čitavih trideset minuta ispuniti laganim trčanjem, ili možete po želji zadržati kratke stanke tijekom kojih ćete hodati. Trčanjem ćete povećati broj otkucaja srca do željenog povećanja - 70 % višeg od normalnog broja otkucaja, a hodanje će vam služiti kako biste izbjegli nepoželjna opterećanja.
OSNOVNI TRENING
Osnovu piramide čini nekoliko mjeseci posvećenih laganom aerobnom trčanju. Aerobno trčanje pridonosi boljoj cirkulaciji jačajuci srce i tako povečava količinu krvi koja se "pumpa" kroz kardiovaskularni sustav. Ova su trčanja osnovni najvažniji element programa. Rad srca pod manjim naporima pomaže srcu, arterijama i venama da učinkovitije raznose krv po tijelu, a plućima omogućuje da bolje apsorbiraju kisik. Ako vas utrkivanja i natjecanja ne zanimaju odredite sami dužine vlastitih dionica. Zamisao je da jednom u svaka dva tjedna trčite dulje. Ako svakodnevno trčite 5 km, počnite tako što cete jednom u 14 dana pretrcati 6 km, a dva tjedna poslije 7 km. Ako smatrate da vam je 7 km dovoljno onda ostanite pri toj udaljenosti i svaka dva tjedna trčite upravo toliko. Želite li i dalje nastaviti povečavati dionice za 1 - 2 km svaki drugi tjedan neka taj dan za vas bude osobit. Na taj način postat cete izdržljiviji, trošit ćete više masnih naslaga, bit ćete u boljoj kondiciji i bolje ćete se osjećati, čak i ako se uopće ne želite natjecati.
RITAM - Tijekom svakodnevnog trčanja i kada trčite duže pruge, prvih 1,5 - 2 km trčite nešto laganije.
.
BRDSKI TRENING
Brda jačaju trkače mišiće, jačaju glavne pokretačke mišiće (kvadricepse), zatim tetive u pregibu koljenja i posebice mišice listova. Počnite s otprilike 4 uzbrdne dionice, svakog tjedna pređite jednu više, dok ne dođete 8 - 12 pretrčanih uzbrdica. Neka razmaci izmedu dva brdska treninga ili izmedu brdskog i daljinskog treninga bude barem dva dana. Brdski trening traje 4 - 6 tjedana.
BRZINSKI TRENING
Brzinski treninzi nisu za svakog. Ovakvi treninzi zahtjevaju izuzetan napor i povećavaju mogućnost ozljeda. Početnici se osnovnog razdoblja treninga moraju pridržavati barem godinu, dvije. Tijekom tog vremena povremeni brzinski pokušaji neka se sastoje od nešto većeg ubrzanja nego što bi iznosio normalan ritam kojim biste trčali zadanu udaljenost
Dnevnik trcanja
Da bi se omogućilo ispitivanje prijašnjih pogrešaka i uspjeha pa i kod rekreativaca ne samo profesionalnih trkača važno je voditi dnevnik trčanja. Zapisivati treba sve potankosti što će omogućiti da si svako napravi vlastiti plan treninga. Prvi podatak koji se unosi u dnevnik je broj otkucaja bila koji se izmjeri odmah u jutro dok se još leži u krevetu. Bilo pokazuje da li je organizam umoran ili ne. Prate se promjene u težini, ako se tjelesna težina smanjila više od 2% napravi se slobodan dan..
Ako se želi napredovati, mora se barem 3 puta tjedno trčati. Jedanput ili dvaput tjedno treniranje donosi relativno zanemariv napredak. Svaki dodatni dan dodatno pospješuje napredak, ali uz nešto nižu stopu rasta. Najbolje je vježbati 5 puta tjedno jer više od tog donosi veći rizik od povreda. Smanjenje intenziteta vježbanja kod umora ili povreda ne donosi i gubljenje na kondiciji. Istraživanja su pokazala da svaki atletičar, čak i ako deset tjedana trenira samo 50% od prosječnog treninga i dalje potpuno zadržava svoju spremnost.