Biciklizam je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon. Iako prvotno nastao u 19. stoljeću u Europi kao način bržeg i lakšeg transporta ljudi, danas je, osim načina prijevoza, vrlo raširen sport te popularan vid rekreacije.
Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti bicikl je danas najraširenije prijevozno sredstvo. Pretpostavlja se da danas na svijetu postoji preko 1.000.000.000 bicikala!
Bicikl danas ne predstavlja samo način rekreacije, već postaje sinonim nužnosti. Na gradskim je ulicama, sve više biciklističkih rekreativaca koji ovo zahvalno sredstvo prijevoza ne koriste samo u slobodno vrijeme, već im često puta služi kao jedina mogućnost da na vrijeme dođu do cilja. Njime se može brzo stići do posla ili škole ili u polaganom tempu uživati u ljepotama prirode, voziti zahtjevne utrke, svladavati teške staze i putovati u najudaljenije krajeve svijeta i jednostavno uživati u životu.
Osim svoje praktičnosti (najjeftiniji prijevoz), vožnja biciklom je vrlo zdrava i dobar način za vraćanje u formu i kondiciju. Ne treba zaboraviti ni to da je bicikl ekološki potpuno prihvatljiv jer ni na koji način ne zagađuje okoliš.
Bicikl je najefikasniji oblik čovjekovog transporta. Oni nas spajaju, a opet s njima možeš pobjeći u svoj svijet! Biciklom možeš ići na mjesta koja nikad ni bi vidio i kamo ne možeš doći ni na jedan drugi način.
Otkako je početkom 20. stoljeća postao siguran i pistupačan cijenom, bicikl je u velikoj mjeri obilježio moderno društvo jer je omogućio pokretljivost i onima koji sebi nisu mogli priuštiti skuplje oblike transporta. Žene su ga zato nazvale "vozilom slobode".
Razloga za vožnju bicikla je mnogo, a ono najbitnije je time svojem tijelu i duhu govorite da vam je stalo.
1. JAČANJE IMUNITETA: Imunosni sustav štiti naše tijelo od infekcija i različitih sistemskih bolesti. Studije pokazuju da umjerena tjelesna aktivnost, kao što je biciklizam, jača imunosni sustav što nas automatski čini zdravijima. Također povečava aktivnost stanica u borbi protiv stanica tumora čime spriječava razvoj tih bolesti.
2. JAČANJE MIŠIĆA: Vožnja biciklom aktivira većinu mišića tijela. Mišići nogu rade dok pedaliramo, trbušni mišići i mišići leđa stabiliziraju tijelo na biciklu i prigušuju vanjske učinke kao što su udarci biciklom, mišići ruku i ramena podupiru tijelo na ručkama. Svi ti pokreti treniraju i učvršćuju mišićni sustav čineći ga jačim te samim time osiguravaju njegovo efikasno funkcioniranje.
3. JAČANJE KOSTIJU: Vježbanje i popratan napor na cjelokupni sustav kostiju rezultira njegovim jačanjem i povećanjem pokretljivosti. Biciklizam ima pozitivan učinak na gustoću i jačinu kostiju. Osim toga, mišićni sustav ojačan redovitom vožnjom bicikla podupire i štiti sustav kostiju.
4. PREVENCIJA BOLESTI KRALJEŽNICE I BOLOVA U LEĐIMA: Dok vozite bicikl vaše držanje je optimalno, a pokreti nogu stimuliraju mišiće donjeg dijela leđa gdje najčešće dolazi do oštećenja kralježnice. Na taj način vaša kralježnica jača te se smanjuje negativan učinak vanjskih faktora. Vožnja biciklom naročito stimulira male mišiće kralježnice koje je teško aktivirati ostalim vježbama pa se na taj način smanjuje učestalost bolova i mogućnost oštećenja kralježnice.
5. SMANJENJE STRESA: Biciklizam ima prilično opuštajući učinak zahvaljujući uniformnim pokretima koji stabiliziraju i fizičke i psihičke funkcije tijela. Smanjuje anksioznost, depresiju i druge psihološke probleme te kontrolira hormonalnu ravnotežu tijela.
6. SPRIJEČAVANJE BOLESTI SRCA I KARDIOVASKULARNOG SUSTAVA: Srce je jedan od najvažnijih organa za zdrav život no fizička neaktivnost može dovesti do njegovog oštećenja. Biciklizam je idealan način jačanje srca pri čemu se ono manje opterećuje kod fizičkih napora. Negativni učinci faktora koji vode srčanom udaru se smanjuju, tj. i sama vjerojatnost srčanog udara i to za 50 %.
7. SMANJENJE VISOKOG KRVNOG TLAKA: Vožnja biciklom umjerenog intenziteta može spriječiti pojavljivanje ili smanjiti već prisutan visoki krvni tlak. Automatski se smanjuje vjerojatnost moždanog udara i oštećenja organa. Biciklizmom se smanjuje broj otkucaja srca, tj. visoki krvni tlak.
8. JAČANJE IZDRŽLJIVOSTI: Biciklizam je posebno dobar aeroban trening jer je opterećenje tijela manje nego kod drugih sportova koji zahtjevaju napor. Bolja tjelesna izdržljivost smanjuje umor i poboljšava raspoloženje.
9. AKTIVNOST KOJA NE OPTEREĆUJE TIJELO: Ne opterećuje zglobove jer ne trpe pod težinom tijela. Možete sami birati intenzitet vježbe što čini vožnju biciklom pogodnom za ljude svih uzrasta i kondicije.
10.ČUVA PLANET: Zamjena automobila biciklom smanjuje ispuštanje plinova koji uzrokuju efekt staklenika, smanjuju se troškovi održavanja cesta jer bicikli zanemarivo oštećuju ceste. Vožnja biciklom 25 minuta dnevno umjesto vožnje automobilom smanjuje emisiju ugljičnog dioksida za 165 kg na godinu.
Prva i osnovna stvar je naravno - nabaviti bicikl.
Tri su najvažnija faktora prema kojima kupujete bicikl:
1) novčane mogućnosti
2) namjena bicikla
3) koliko se aktivno zapravo mislite baviti biciklizmom
Ukoliko se ne misliti baviti biciklizmom i u slobodno vrijeme nego vam služi samo kao prijevozno sredstvo nemojte ulagati previše novca u njega. Bicikl do 1500 kn će biti više nego dovoljan.
Ipak, ako mislite voziti bicikl i u slobodno vrijeme trebate prvo odlučiti gdje ga želite voziti.
BICIKLI ZA PUTOVANJA: Predviđeni su za putovanja na veće udaljenosti. Lagani su s tankim metalnim obručima na kotačima koji vam pomažu da sačuvate energiju. Ručke na takvim biciklima omogućuju različite položaje ruku tako da nisu u istom položaju satima. Putni bicikli dostupni su u različitim izvedbama i modelima, na svakom je vožnja drugačije iskustvo.
BRDSKI BICIKLI: Brdski bicikli su popularniji kod ljudi koji vole zahtijevnije terene i skretanje s staza. Ovi zdepasti bicikli ekstremno su jaki, gume imaju kvrgavi podnožnik, te se posebno dizajnirani za veoma neravne terene. Imaju iznimno dobru amortizaciju posebno dizajniranu za apsorbiranje jakih udaraca.
HIBRIDNI BICIKLI: Kombinacija su brdskim i bicikala za putovanja. Njihove osobine dopuštaju vozaču da ima uspravno sjedalo i ručke, dosežu veće brzine od tipičnog brdskog bicikla. Hibridni bicikli dobar su izbor za vožnju gradom, a nude postojanost, brzinu i udobnost.
KRUZERI: Također poznati kao bicikli za polaganu vožnju. Imaju široke gume, uspravne ručke i većinom su opremljeni sa mjenjačkom kutijom. Ovi se bicikli najčešće koriste u opuštajućim okruženjima kao što su plaže. Posebno su dizajnirani za ljude koji vole udobnost.
VIŠENAMJENSKI BICIKLI: Dizajnirani su za putovanje, kupovinu i utrke. Imaju srednje teške ili teške okvire i gume te često imaju i unutrašnji prijenos glavčine kotača. Kako bi vozač ostao čist, često imaju prednji i stražnji branik i štitinik za lanac. Kako bi bicikl bio korisniji kao transportno sredstvo, često su opremljeni s košarom. Pozicija za vožnju je obično okomit položaj.
Ukoliko se biciklizmom želite baviti profesionalno i sudjelovati na utrkama u bilo kojoj kategoriji biciklizma prvi korak je učlaniti se u najbliži biciklistički klub i početi trenirati. Početi trenirati JAKO puno. Biciklizam je jedan od najzahtjevnijih sportova danas a prema mnogima i najzahtjevniji. Ipak, sve što volimo nije teško.
1. Biciklizam
U brdskim etapama biciklisti za pet do sedam sati utroše 12500 kilokalorija, a u klasičnim etapama i na treningu kada voze 200 do 250 kilometara, utroše 6000 do 8000 kilokalorija.
2. Triatlon
Na klasičnom triatlonu, koji podrazumijeva 3.8 kilometara plivanja, 180 kilometara vožnje biciklom i 42 kilometra trčanja, natjecatelji utroše 10000 kilokalorija. Zbog toga se najbolji triatlonci natjeću samo dva do tri puta godišnje.
3. Skijaško trčanje S
U najtežoj trkačkoj disciplini na 50 kilometara skijaši za oko 2 sata utroše 3700 kilokalorija, a utjecaj težine na to je vrlo mali.
4. Maraton
Najbolji maratonac za oko 2 sata i 10 minuta trčanja utroši 3400 kilokalorija ili oko 24 kilokalorije u minuti. U utrci na 10.000 metara potrošnja kilokalorija je veća za samo jednu kilokaloriju u minuti.
5. Plivanje
U najtežoj olimpijskoj plivačkoj disciplini, utrci na 1500 metara, najbolji za 14 minuta i 45 sekundi utroše 400 kilokalorija. Na treningu međutim utroši se znatno više - 1250 kilokalorija na 5 kilometara, 3700 na 15 kilometara.
6. Brzo klizanje
Za 13 minuta i 45 sekundi, koliko je potrebno najboljim brzim klizačima da savladaju dionicu od 10 kilometara, utroši se 400 kilokalorija, a na treninzima - kao i kod plivanja - potrošnja je znatno veća.
7. Veslanje
Veslač u skifu potroši za 6 minuta i 50 sekundi, koliko traje utrka na 2000 metara, 225 kilokalorija. Na istoj stazi član osmerca utroši 180 kilokalorija, a na jednosatnom treningu veslači potroše oko 1400 kilokalorija na sat.
8. Kajakaštvo
Na 1000 metara u jednosjedu kajakaš utroši za oko 3 minute i 35 sekundi oko 125 kilokalorija, a u dvojcu na istoj stazi oko 110, dok se na treningu potroši oko 1400 kilokalorija na sat.