Požari u prirodi - povratak na naslovnicu

Sedam najvećih požara u Hrvatskoj

Požar Tugare - Split 2017.

Najveći pojedinačni požar u modernoj hrvatskoj povijesti. Izbio je 17. srpnja 2017. u 00.42 na predjelu Kravar kod Tugara i nošen olujnom burom za svega sat i pol stigao do prvih kuća u Srinjinama.

Detalji Požar Tugare kod Splita 2017. - izgorjelo oko 4.500 hektara

Na teren je odmah izašlo 109 vatrogasaca s 32 vozila. Zbog jake bure i turbulentnih strujanja kanaderi nisu mogli djelovati na požarištu kod Srinjina i Šestanovca. Požar se proširio na Donje i Gornje Sitno, gdje su eksplodirali strojevi zahvaćeni plamenom. Vatra je zaprijetila samom Splitu i ušla u kvartove Kila i Mejaši, no do 23 sata stavljena je pod kontrolu. Stradalo je 36 kuća i 34 vozila. Uzrok je prema izvješću MUP-a bio žar ili otvoreni plamen.

Izgorjela površina - oko 4.500 ha

Požar na Braču 2011.

Najveći požar na jadranskim otocima u zadnjih nekoliko desetljeća izbio je 14. srpnja 2011. u Pustinji Blaca na otoku Braču i trajao punih 11 dana.

Detalji Šumski požar na otoku Braču 2011. - trajao 11 dana

Požar koji je buknuo u Pustinji Blaca, potpomognut vjetrom, proširio se na Milnu, Sutivan i Nerežišće. Vatrogasci su se čitavu noć borili s vatrom, a s mora je požar gasio i vatrogasni brod Sv. Florijan. U gašenju je sudjelovalo više od 250 vatrogasaca, pet kanadera, tri air traktora i dva helikoptera. Ugrožena su bila sva obalna naselja na zapadnom dijelu otoka. Splitsko-dalmatinski župan proglasio je elementarnu nepogodu. Policija je utvrdila da je uzrok bila ljudska nepažnja - otvoreni žar ili plamen.

Izgorjela površina - oko 4.000 ha

Požar na Pelješcu 2015.

Poluotok Pelješac suočio se s katastrofalnim požarima u srpnju i kolovozu 2015. U dva velika požarišta, kod Trstenika i Ponikava, stradali su šumski kompleksi, makija i vinogradi ključni za gospodarski život tog područja.

Detalji Požar na poluotoku Pelješcu 2015. - stradali šumski kompleksi i vinogradi

Vatra je buknula noću 20./21. srpnja 2015. kod Pijavičina i brzo se proširila prema Trsteniku, koji je gotovo u potpunosti evakuiran. Istovremeno je buktjelo na Korčuli, pa su watrogasne snage bile raspršene. Uzrok požara kod Orebića bile su puknute električne žice s dalekovoda. Stradalo je više od 25 ha vinograda i 12 ha maslinika, a štete su bile dvojake - od samog plamena i od posolice nastalih gašenjem iz zraka.

Izgorjela površina - oko 3.500 ha

Požar Zaton - Raslina kod Šibenika 2022.

Najteži požar u Dalmaciji te godine izbio je 13. srpnja 2022. kod Vodica te se proširio na Zaton i Raslinu. Jaki vjetar stvarao je pravu „požarnu oluju", a stanovnici su evakuirani dijelom i morem.

Detalji Požar Zaton - Raslina kod Šibenika 2022. - evakuacija morem

Požar je buknuo u Mrdakovici na Benkovačkoj cesti, odakle se vjetrom proširio kilometarskom vatrenom frontom prema Zatonu i Raslini. U akciji gašenja sudjelovalo je više od 210 vatrogasaca s 54 vozila i 55 vojnika. Brodice lokalnog stanovništva evakuirale su djecu i starije osobe. Izgorjelo je oko 20 kuća, a cijelo je područje ostalo bez struje. Premijer Plenković osobno je posjetio požarište iste večeri.

Izgorjela površina - oko 3.000 ha

Požar na Čiovu i okolici Trogira 2021.

Ljeto 2021. donijelo je razorne požare diljem Dalmacije, a posebno je stradalo područje Čiova i okolice Trogira. Požar je buknuo 10. srpnja 2021. u Okrugu Gornjem, a policija je utvrdila da je uzrok bio otvoreni plamen ili žar te je pokrenula kriminalističko istraživanje zbog sumnje na podmetanje.

Detalji Požar na otoku Čiovu i okolici Trogira 2021.

Gašenje je trajalo više od 20 sati, a u njemu je sudjelovalo više od 100 vatrogasaca s 30 vozila te helikopter, air traktor i tri kanadera. Vatra je zahvatila borovu šumu, maslinike i makiju. Požar se opasno približio hotelskom kompleksu Medena, no vatrogasci su spriječili katastrofu. Evakuirani su turisti i dio mještana. Istodobno je gorjelo na više lokacija u Trogirskom zaleđu, što je iscrpljivalo vatrogasne resurse.

Izgorjela površina - oko 800 ha

Požar Grebaštica kod Šibenika 2023.

Jedan od najvećih požara sezone 2023. izbio je 13. srpnja 2023. u Gornjoj Grebaštici kod Šibenika i za jednu noć pretvorio se u nekontroliranu katastrofu koja je zahvatila i obalna sela u primoštenskom zaleđu.

Detalji Požar Grebaštica kod Šibenika 2023. - vatrogasci na terenu

Vatra je krenula od Gornje Grebaštice i nošena jakim udarima vjetra proširila se prema Šparadićima, Kalini, Bilu i brdu Jelinjak. Na terenu je tijekom noći bilo oko 140 vatrogasaca s 51 vozilom, uz tri kanadera i dva air traktora. Stradalo je nekoliko kuća u Grebaštici i više automobila, a vatrena stihija na trenutak je zaprijetila i selima u primoštenskom zaleđu. Jadranska magistrala bila je privremeno zatvorena za promet.

Izgorjela površina - oko 600 ha

Požar na Korčuli 2015.

Otok Korčula istovremeno je s Pelješcem zahvatila vatrena stihija u srpnju 2015. Požar je buknuo u Smokvici i brzo se proširio gustom borovom šumom, a gasilo ga je više od 100 vatrogasaca uz intenzivnu podršku kanadera.

Detalji Šumski požar na otoku Korčuli 2015. - izgorjelo 500-850 ha borove šume

Vatrena linija protezala se duljinom od dva kilometra, a posebno problematičnom pokazala se sjeveroistočna strana požarišta koju je gurao maestral. Evakuirana su ugrožena mjesta, a u jednom trenutku vatra je izgorjela više od 1.000 hektara borove šume, maslinika i vinograda. Tri kanadera izbacila su više od 1.700 tona vode. Srećom, nijedna stambena zgrada nije izgorjela, a kuće i maslinici su uglavnom obranjeni.

Izgorjela površina - oko 500-850 ha

Uzroci požara

Prema Hrvatskim šumama d.o.o., čak 90% šumskih požara u Hrvatskoj uzrokovano je ljudskim nemarom ili namjerom. Devet od deset požara moglo bi se spriječiti odgovornim ponašanjem u prirodi.

Nemar i cigarete kao uzrok šumskog požara u Hrvatskoj
Ljudski nemar - 9 od 10 požara

Nemar - prva iskra

Hrvatske šume procjenjuju da je za čak 90 posto požara glavni krivac čovjek i njegov nemar. Odbačene cigarete, neugašene logorske vatre i ostaci roštilja uzrokuju znatan udio požara svake sezone. U sušnim ljetnim uvjetima jedna žeravica dovoljna je da zapali hektare suhe vegetacije u roku od nekoliko minuta, posebno uz buru.

Odbačena staklena boca u šumi - uzrok požara
Razgradnja stakla - 1 do 2 milijuna godina

Staklo kao povećalo

Rukovoditeljica Službe za ekologiju i zaštitu šuma Hrvatskih šuma, mr. sp. Jasna Molc, upozorava na naizgled bezazlenu opasnost: odbačena staklena boca djeluje poput povećala. Sunčeve zrake prolazeći kroz stakleno dno u vrlo kratkom vremenu mogu zapaliti suhu travu i raslinje. Ugroženi su posebno mediteranski krajevi s najviše sunčanih dana.

Namjerno paljenje šume - piromanija kao uzrok požara
Namjerno paljenje - gotovo svaki drugi požar

Namjerno paljenje

Piromani i namjerno podmetanje vatre najčešći su uzrok velikih požara duž primorskog pojasa. Motivi variraju - od osvete i spekulacije nekretninama do puke destrukcije. Zakonom o šumama i srodnim zakonima nije dopušteno odlaganje otpada u prirodu, a u ljetnom periodu na snazi je stroga zabrana paljenja vatre na otvorenim prostorima.

Nekontrolirano spaljivanje korova i trave
Spaljivanje korova - svaki osmi požar

Spaljivanje korova

Nekontrolirano spaljivanje poljoprivrednog otpada, korova i strništa često izmiče kontroli - posebno uz jak vjetar. Unatoč zakonskoj zabrani, kršenja su česta. Odgovorni pristup uključuje drobljenje i kompostiranje umjesto spaljivanja. Ponekad je kaznama, zabranama i strogim propisima jednostavnije kontrolirati neodgovorno ponašanje, ali tek uz moralnu i ekološku osviještenost moguća je prava promjena.

Munja i suša kao prirodni uzroci šumskog požara
Prirodni uzroci - munja i klimatske promjene

Munja i klimatske promjene

Atmosfersko pražnjenje direktni je prirodni uzročnik požara, posebno u suhim ljetnim olujama bez kiše. Klimatske promjene - dulje suše, više temperature i sve intenzivnija bura - stvaraju sve pogodnije uvjete za nastanak i širenje požara. Prema Hrvatskim šumama, čak 49,3% kopnenog dijela Hrvatske prekriveno je šumom, a mediteranski krajevi s alepskim borom i crnikom posebno su ugroženi.

Vatrogasci Hrvatske

Hrvatska vatrogasna zajednica objedinjava više od 150.000 vatrogasaca u 1.800 društava - od Varaždina do Dubrovnika, od 1864. godine.

0 članova operativnih vatrogasaca i vatrogasne mladeži
0 vatrogasnih društava dobrovoljnih vatrogasnih društava diljem Hrvatske
0 profesionalnih postrojbi javnih vatrogasnih postrojbi u gradovima
0 godina tradicije od osnivanja prvog DVD-a u Varaždinu 1864.

Vrste vatrogasnih postrojbi

Dobrovoljna vatrogasna društva (DVD)

Hrbtenica vatrogastva u ruralnim i prigradskim područjima. Više od 1.800 društava s oko 150.000 članova.

Javne vatrogasne postrojbe (JVP)

72 profesionalne postrojbe u gradovima, dežurne 24/7, opremljene modernom opremom za sve vrste intervencija.

Državna vatrogasna intervencijska postrojba

Elitna postrojba za katastrofe koje premašuju kapacitete lokalnih snaga. Prima i međunarodne pozive za pomoć.

DVD u gospodarstvu (DVDG)

Više od 60 dobrovoljnih društava u industrijskim postrojenjima - rafinerijama, brodogradilištima i elektranama.

Dokumentarni film „Poziv" u produkciji DVD-a Hrvatska Kostajnica i Studija kreativnih ideja Gunja.

Kviz o požarima

Provjeri svoje znanje o šumskim požarima, sigurnosti i prevenciji. Odgovori na svih 5 pitanja i saznaj koliko znaš.

Koji je bio najveći pojedinačni požar u modernoj hrvatskoj povijesti?

Koliki postotak šumskih požara u Hrvatskoj uzrokuje čovjek, prema Hrvatskim šumama?

Koliko dana je trajao požar na Braču 2011.?

Koliko članova objedinjuje Hrvatska vatrogasna zajednica?

Što je bio uzrok požara na Pelješcu 2015. kod Orebića?

1 / 5

Simulator širenja požara

Interaktivni simulator koji prikazuje kako se požar širi ovisno o vlažnosti terena i brzini i smjeru vjetra. Klikni na zelenu površinu da zapališ požar i promatraj kako se širi.

Klikni na platno da zapalis pozar  ·  Drzi za vece podrucje

Vlažnost 30%
Brzina vjetra 25 km/h
S
J
I
Z
Klikni za smjer
Vegetacija
Mokra
Plamen
Gorenje
Izgorjelo