Petroglifi: Prvi oblici "graffita" pojavljuju se u obliku petroglifa, urezanih slika na stijenama, koje su stvarali prapovijesni ljudi. Primjeri mogu se pronaći diljem svijeta, od Australije do Europe.
Rimski zidovi: Grafiti su ostali zabilježeni na zidovima antičkog Rima. Građani su ostavljali svoje poruke i crteže na zidovima, često političkog ili ljubavnog karaktera.
Srednjovjekovni grafiti: Srednjovjekovni samostani i dvorci često su sadržavali grafitne natpise i crteže na zidovima. Ovi radovi često su imali vjerski ili kulturni kontekst.
Francuska revolucija: Grafiti su korišteni kao sredstvo političkog izražavanja tijekom Francuske revolucije. Parole i slogani često su se pojavljivali na zidovima Pariza.
Hip-hop kultura: Grafiti dobiva novu dimenziju u kasnim 20. stoljeću s razvojem hip-hop kulture u Bronxu, New Yorku. Grafiti postaje izraz ulične umjetnosti i sredstvo izražavanja za mlade umjetnike.
Boom street arta: U 1980-ima, street art dobiva na popularnosti diljem svijeta. Umjetnici poput Jean-Michela Basquiata i Keitha Haringa prenose grafite iz uličnog okoliša u galerije.
Globalizacija street arta: Grafiti i street art postaju globalni fenomen. Umjetnici poput Banksyja postaju međunarodno prepoznatljivi, a gradovi poput Berlina i Sao Paula postaju poznati po svojim street art scenama.
Legalizacija i festivali: Neki gradovi počinju legalizirati određene oblike street arta. Festivali poput Art Basel u Miamiju pružaju platformu za umjetnike da izraze svoju kreativnost legalno.