Kriptovaluta

Kriptovalute, zvane i virtualne ili digitalne valute postoje samo online; nije ih izdala niti ih nadzire središnja banka. Kriptovalutama se plaća na internetu, ali formalno gledajući, nisu novac. Što je onda kriptovaluta?


Novac kojim kupujemo ili plaćamo na internetu je kao i novac koji držimo u novčaniku. Ima jednaku vrijednost i ime (kune, euri, dolari itd.), a nadziru ga i reguliraju Hrvatska narodna banka, Europska središnja banka i druge međunarodne organizacije.

Kriptovalute funkcioniraju kao elektronski zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u elektronskim novčanicima na internet stranicama koje pružaju takvu uslugu.

No, danas postoje i virtualne valute odnosno kriptovalute: bitcoin je najpoznatija kriptovaluta. Bitcoin je globalno prihvaćen za internetska plaćanja – iako nije izdan od središnji banke, niti se veže uz račune kod poslovnih banaka, pa tehnički nije novac.

Što je bitcoin?

Bitcoin je digitalni novac, stvoren i čuvan elektronički. Bitcoin nije printan i nije kontroliran od strane bilo koga. Proizvode ga brojni ljudi pomoću računala u cijelom svijetu koristeći software koji rješava matematičke probleme. Bitcoin je prvi primjer ovakve valute nazvane kriptovaluta (cryptocurrency). S obzirom na to da je to tek početak revolucije digitalnog novca, bitcoin je najlakše objasniti uz pomoć klasičnog razvoja današnjih valuta kroz zlato.


Zašto je drugačiji od ostalih valuta?

Bitcoin se koristi za kupovinu u elektroničkom obliku. U tom se smislu ne razlikuje ni od jedne druge valute (kune, dolara, eura…) kojom se također trguje digitalno.

Međutim, bitcoinova najznačajnija karakteristika i ujedno najveća razlika od ostalih valuta jest što je decentraliziran. Niti jedna institucija ne kontrolira bitcoin mrežu. Trenutni pobornici bitcoina to smatraju enormnim plusom, budući da do oscilacija vrijednosti dolazi jedino zbog ljudi.

Tko ga “izdaje” I koliko ga ima?

Bitcoin je nastao kao produkt ideje software developera Satoshi Nakamoto-a; elektroničko plaćanje na temelju matematičkih dokaza. Ideja mu je bila stvaranje valute bez centralne vlasti, s elektroničkim prijenosom i vrlo malim ili nikakvim transakcijskim troškovima.

Zbog toga bitcoin ne izdaje nitko. Bitcoin nije fizički izdan u sjeni centralnih banaka, gdje ga ljudi ne mogu prebrojati i gdje banke postavljaju svoja pravila. Upravo te banke, kada upadnu u dug, jednostavno izdaju više novca što rezultira smanjenjem vrijednosti novca, tj. inflacijom. Umjesto toga, bitcoin je stvoren digitalno, od strane zajednice kojoj se svatko može pridružiti.

Na čemu se temelji?

Tradicionalne valute nekoć su se temeljile na zlatu i srebru. Teoretski, znali ste da ćete za 100 dolara dobiti određenu količinu zlata (iako to nije funkcioniralo u praksi). Bitcoin nije temeljen na zlatu, već ovisi o matematici.

Diljem svijeta ljudi koriste program koji slijedi matematičku formulu za proizvodnju bitcoina. Ta formula je javno dostupna svima, jer je napisana OpenSource kodom, tako da svatko može pogledati i uvjeriti se da radi ono za što je i stvoren.

Što je to rudarenje bitcoina?

Bitcoin su rudareni (Mined) pomoću računala, tj. korištenjem procesorskog vremena i distribuirani u bitcoin mreži. Mreža također procesira transakcije napravljene pomoću bitcoina, što rezultira stvaranjem vlastite platne mreže.

Bitcoin protokol, tj. algoritam pomoću kojeg cijeli sustav funkcionira, ograničen je na izdaju 21 milijuna bitcoinova. Međutim, svaki bitcoin ima puno veću vrijednost nego tradicionalna valuta te je zbog toga podijeljen na manje dijelove, od kojih je najmanja milijunti dio, “Satoshi”, nazvan po izumitelju bitcoina.


Što je to digitalni novčanik?

Bitcoin novčanici spremaju privatne ključeve koji su potrebni za pristup bitcoin adresi i novčanim sredstvima. Oni dolaze u različitim oblicima namijenjenima za različite tipove uređaja. Možete čak koristiti i „papirnatu pohranu“ kako biste izbjegli čuvanje na računalu. Naravno, vrlo je važno da se osigurate i napravite backup vašeg novčanika.

Bitcoin su moderni ekvivalent za novac i svaki dan ga novi trgovci prihvaćaju kao sredstvo plaćanja. Znamo kako se dolazi do bitcoinova i kako funkcioniraju transakcije. Zanima nas još kako su Bitcoin pohranjeni. Tradicionalan novac spremamo fizički u novčanike. Bitcoin funkcionira na sličan način, samo digitalno.

Preciznije, Bitcoin se zapravo ne pohranjuju nigdje. Pohranjuju se sigurnosni digitalni ključevi pomoću kojih pristupate bitcoin adresama i potpisujete transakcije. Te informacije su pohranjene u bitcoin novčaniku.

Desktop novčanici

Instaliranje novčanika izravno na vaše računalo daje vam sigurnost da upravljate svojim ključevima. Većina ima relativno jednostavnu konfiguraciju i besplatni su. Nedostatak je da zahtijevaju više održavanja u obliku sigurnosnih kopija. Ako je vaše računalo ukradeno ili oštećeno i vaši privatni ključevi također nisu pohranjeni negdje drugdje, gubite sav bitcoin.

Web novčanici

Web orijentirani novčanici pohranjuju vaše ključeve online – na računalo koje kontrolira netko drugi i koje je povezano na internet. Postoji nekoliko takvih servisa od kojih neki nude mogućnost povezivanja s vašim mobitelom ili desktop novčanikom sinkronizirajući sve adrese koje posjedujete.

Mobile novčanici

Desktop novčanici su zaista odlični, ali nisu od neke koristi ukoliko se nađete na ulici pokušavajući nešto platiti. U takvim scenarijima se mobilni novčanici pokazuju korisnima. Pokrenuti kao aplikacija na vašem smartphoneu, novčanici spremaju vaše privatne ključeve od bitcoin adresa i omogućuju da platite direktno putem vašeg uređaja. U nekim slučajevima, novčanik će iskoristiti prednost smartphoneove NFC opcije te će vam omogućiti plaćanje dodirom uređaja s čitačem bez unosa bilo kakvih informacija

Što je blockchain?

Blockchain je najlakše opisati kao javno dostupnu necentraliziranu knjigu događaja (npr. financijskih transakcija) koju nije moguće uređivati nakon što su podaci jednom upisani. Događaji (blokovi, eng. block) se slijedno zapisuju, jedan iza drugoga, te tako formiraju lanac (eng. chain). Svaki upisani događaj vezan je za svog prethodnika.


Matematika i kriptografija temelj su blockchain tehnologije te osiguravaju da svaka promjena podataka u lancu uzrokuje pucanje lanca – nije moguće promijeniti podatke jer se veze blokova u lancu temelje upravo na sadržaju svakog bloka. Svi sudionici mreže čuvaju svoju kopiju knjige, za nju su odgovorni i samostalno je ažuriraju.


Tržište

Bitcoin nije jedina kriptovaluta, te osim njega postoji još mnogo drugih valuta: