Elektronička glazba je termin koji se koristi za svu glazbu nastalu elektroničkim uređajima. Prema definiciji elektronički uređaji su uređaji niske snage koji koriste komponente poput tranzistora i intergriranih strujnih krugova. Kroz ovu definiciju lako se odjeljuju instrumenti koji zvuk proizvode elektromehaničkim postupkom od onih koji za proizvodnju zvuka koriste elektroničke komponente. Primjer elektromehaničkog instrumenta je električna gitara, a primjeri elektroničkih instrumenata su sintisajzer i računalo.
Povijest elektronske glazbe
(R)evolucija glazbe
Povijest digitalne glazbe slična je zapravo konceptu naše teme broja. Ona se prvo razvijala kroz hardver, a kasnije, od devedesetih, kroz softver. Naravno, najveće zasluge imaju mnogi glazbenici koji su taj tehnološki napredak u praksi pretvarali u umjetnost. I tu leži odgovor na jednu od najžešćih debata današnjice u glazbi – je li zapravo digitalna ili elektronska glazba zaista glazba i umjetnost? Odgovor je jednostavan – da. Mnogi protivnici tog odgovora će reći da je lako raditi glazbu na računalima i da to može svatko, za razliku od, sviranja gitare, ali ostaje činjenica da gotovo svi od pobornika takvog razmišljanja ne bi mogli niti pravilno spojiti opremu u digitalnom studiju, a kamoli raditi glazbu. Glazba i umjetnost generalno su produkt ljudske kreativnosti, bez obzira na to na koji se način ili u kojem glazbenom stilu ona izražava. Uostalom, upravo su komponente digitalne glazbe promijenile rock glazbu. Tako je 1964. doktor Robert Moog razvio i pustio u prodaju prvi sintesajzer, poznat i kao Moog-Synthesizer, što neki povjesničari simbolično vode kao početak revolucije u glazbi. Nekoliko godina kasnije, 1971., taj je instrument bio sastavni dio pjesama na albumima poznatih bendova poput The Chemical Brothers, The Orb, Kraftwerk, Nine Inch Nails, a na jednom od najboljih albuma svih vremena, Dark side of the moon, Pink Floydi su kombinirali tradicionalne instrumente s VCS3 sintesajzerima.
First days of disco
U to vrijeme počinje i razvoj novih, takozvanih modernih glazbenih pravaca. Krajem 60-ih se pojavljuje se Dub, glazbeni pravac koji karakterizira mijenjanje postojeće pjesme na način da se pojačavaju ili naglašavaju bas dionice, uz dodavanje brojnih efekata u originalnu pjesmu, poput eha, scratcha, novih dionica i/ili instrumenata, pa čak i vokala. Porijeklo Dub glazbe je s Jamajke, a s vremenom se udomaćila u Americi, gdje je utjecala na pojavu i razvoj rap glazbe. Inače, u originalnoj Dub glazbi pojam DJa označava osobu koja u pjesmi dodaje vlastite vokale, pjeva ili rapa prema trenutnom raspoloženju i inspiraciji, tzv. freestyle, dok se za izbor podloga brine Selector. U rap glazbi je Selector zapravo DJ, dok se "pjevač" naziva MC ili Master of Ceremony. Početak sedamdesetih donosi novu revoluciju. Technics predstavlja svoj SL-1200 gramofon, koji je, zajedno s nasljednikom SL-1210 MK2 još uvijek simbol elektronske glazbe. U to vrijeme pojavljuju se i još neke kljucne osobe ove svene, poput Giorgia Morodera, koji postaje pionir elektronske disco glazbe, te prvog elektronskog banda, Kraftwerka, koji osnivaju Ralf Hutter i Florian Schneider.
Rave On!
Razvoj novih stilova iz sedamdesetih se prenio i u osamdesete, godine u kojima se pojavio house, najutjecajniji stil elektronske glazbe. Osnivačem (founder) se smatra Frankie Knuckles, koji je u legendarnom klubu Warehouse u Chicagu počeo miksati različite stilove glazbe, prvenstveno soul i disco, dodajući različite samplove i koristeći drum mašinu, kombinirajući sve to u jedan zarazan plesni zvuk. Njegov kolega Marshal Jefferson, kum (The godfather) house glazbe dodao joj je i klavirske dionice, čime je kombinirao zvukove glazbe iz tradicionalnih instrumenata s elektronskom glazbom, što je jedna od značajki house glazbe i dan danas.

Od tada kreće i razvoj brojnih drugih stilova glazbe, čiji su osnivači i pioniri legende u glazbenim krugovima i danas. Sredinom osamdesetih Afrika Bambaata pokreće electro stil, DJi, prije svih GrandMaster Flash uvode u glazbu i scratching, Technicsovi gramofoni su "must have" svakog DJa, a pojavljuju se i sampleri (Akai) i ritam i drum mašine (Roland). Zvukove koje su proizvodili ti uređaji neki su DJi počeli kombinirati sa houseom, pa se polako stvarala i nova vrsta, acid house, koji je posebno bio popularan u Europi. Simbol te glazbe inače je popularno smajli. Iz acida se razvio i tehno i rave scena, koja je obilježila devedeset godine prošlog stoljeća. Rave je bio konačni produkt evolucije elektronike u glazbi, "prirodnih" zvukova gotovo da i nije bilo, a intimne atmosfere house partyja zamijenili su golemi rave spektakli sa tisućama posjetitelja.
Deep Sounds
Novo, 21. stoljeće donijelo je daljnju popularizaciju elektronske glazbe, te sve veći povratak čistom house zvuku, bez obzira na to koliko su tehno i ostali stilovi još uvijek popularni. Uz "čisti" house, sve veću popularnost dobiva i deep house, sporiji i topliji zvuk, koji podjednako koristi elektroniku i prirodne instrumente te puno vokala, i takozvani Lounge, kojeg uz nabrojeno karakterizira i pomalo orijentalni (pri)zvuk. Predstavnici Deep house su poznati DJi i producenti kao Larry Heard, "Little Louie" Vega i Miguel Migs, te grupe i umjetnici poput Blue Six, Gaelle, Lise Shaw i sličnih, te izdavačkih kuca kao što su MAW Records i Naked Music. Jedna od posebnih karakteristika deep house glazbe je čvrsta i gusta isprepletenost američkih i europskih stilova, zvukova, grupa i umjetnika, pa se sa pravom ovaj stil može zvati svjetskim zvukom (world sound). Lounge glazba je pak potekla iz popularnog Cafea del Mar na Ibizi, a trend su slijedili elitni europski klubovi, prije svega oni u Parizu, poput Man Raya, Alcazara i Hotela Costes, koji su i danas simboli ne samo loungea kao glazbe, već i stila života. A ako ste slučajno pomislili da smo zaboravili Budha Bar, nismo. Naime, premda je počeo kao lounge bar, Budha je odavno izgubio svoj image i klijentelu i danas je samo turistička atrakcija, koji "pravi" loungeri izbjegavaju u širokom krugu.
Ovim "povijesnim" pregledom pokušali smo vam približiti utjecaj digitalne (elektronske) glazbe na povijest cijele glazbe, te vam donijeti pricu o tome kako je sve počelo i kako se razvijalo.